Gradska opstina Palilula

  • OBJAVLJENO 11.01.2023

    ODRŽAN POMEN TODORU P.STANKOVIĆU NA STAROM GROBLJU

    ODRŽAN POMEN TODORU P.STANKOVIĆU NA STAROM GROBLJU

    Na današnji dan 11.januara 1878. godine (30.decembar 1877. po julijanskom kalendaru), posle skoro pet vekova robovanja, grad Niš je oslobođen od Turaka i ušao je u sastav obnovljene Srbije. Ovim povodom, na Starom groblju u Gradskoj opštini Palilula Niš, po prvi put, položeni su venci na spomenik Todoru P. Stankoviću, znamenitom nišliji, članu tajnog Niškog komiteta za oslobođenje od Turaka, koji je pre 145 godina, istakao srpsku zastavu na Stambol kapiji niške tvrđave.

    Vence je položila delegacija Grada Niša, gradonačelnica Dragana Sotirovski, predsednik Skupštine dr Boban Džunić i predsednik Gradske opštine Palilula Bratislav Vučković; predstavnici Vojske Srbije a u ime Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, državni sekretar Zoran Antić.

    Opština Palilula je u dogovoru sa Gradom podržala građansku inicijativu da se polože venci na spomenik Todoru P. Stankoviću na Starom groblju koji je očuvan i u dobrom stanju kao i obeleži mesto, “spomen pločom”, gde je istaknuta srpska trobojka, povodom Dana oslobođenja Niša od Turaka. U svom autobiografskom spisu USPOMENE, koji se nalazi u Arhivu SANU u Beogradu / objavljene 1996. kao posebna knjiga/ o tom svom činu T. Stanković zapisao je sledeće: “Čim je predaja izvršena, Komandant kora /M. Lešjanin/ naredio mi je da pobodem srpsku zastavu na gradskom bedemu, nad samim glavnim ulazom u tvrđavu, što sam uz pripomoć dva vojnika i učinio. Niš je naš”/naveo je u inicijativi Jovan Mladenović, muzejski savetnik u penziji, redovni član Matice srpske.

    Kao zaslužnog Nišliju 1937, ondašnja gradska uprava je donela odluku da se Todoru P. Stankoviću postavi spomen bista, te je po tom nalogu Slavko Miletić vajar, izradio njegovu bistu /model u gipsu/ koja se čuva u Muzeju, u zbirci Istorija umetnosti. Spomen ploča, kako je navedeno u inicijativi, bila bi izlivena u bronzi sa likom Todora Stankovića u plitkom bareljefu i sažetim tekstom. (D.Vidojković)